Astronomija

Planet Mars

Planet Mars.

Izvor: NASA.

• Mjeseci: 2
• Masa: 11% Zemlje
• Promjer: 4220 milja ( 6792 km)
• Godina: 1,9 zemaljskih godina
• Dan: 24,6 sati
• Prosječna temperatura: minus 20°F (-28°C)
• Udaljenost od Sunca: 4. planeta od sunca, 142 miliona milja (228 miliona km)
• Tip planete: Zemaljski (ima tvrdu kamenitu površinu)

Mars je 4. planeta od Sunca. To je zemaljska planeta što znači da ima tvrdu stenovitu površinu po kojoj možete hodati. Površina Marsa je suva i veliki dio je prekriven crvenkastom prašinom i kamenjem. Kada se gleda sa Zemlje, čini se da je Mars crvena boja.

Mars ima neke od najimpresivnijih prirodno-geografskih struktura u Sunčevom sistemu. Olympus Mons, sada uspavani vulkan, najviša je planina u Sunčevom sistemu. Tri puta je viši od Mount Everesta i uzdiže se 16 milja iznad površine Marsa. Još jedna velika geografska struktura Marsa je veliki kanjon, Valles Marineris. Ovaj kanjon je najveći u Sunčevom sistemu. Na mjestima je dubok 4 milje i proteže se hiljadama milja.

Crvena i kamenita površina Marsa snimljena sa Pathfindera.

Izvor: NASA.

Vrijeme na Marsu

Mars često ima velike oluje prašine velikom brzinomvjetrovi. Ove oluje prašine pokreće Sunce i mogu narasti do ogromnih razmjera šaljući prašinu miljama u atmosferu i pokrivajući veći dio planete. Neke oluje su toliko velike da ih mogu vidjeti astronomi amateri na Zemlji.

S lijeva na desno: Merkur, Venera, Zemlja, Mars.

Izvor : NASA.

Kako se Mars poredi sa Zemljom?

Mars je na mnogo načina veoma sličan Zemlji. Marsova godina i dan su veoma slični Zemlji u poređenju sa drugim planetama. Mars je zemaljska planeta poput Zemlje. Mars je dosta manji od Zemlje i po promjeru i po masi.

Za razliku od Zemlje, Mars ima vrlo tanku atmosferu sastavljenu uglavnom od ugljičnog dioksida. Kao rezultat toga, na Marsu je mnogo hladnije (u prosjeku -70 stepeni F) nego na Zemlji.

Postoje dokazi da je otvorena voda u tečnom obliku nekada postojala na površini Marsa poput Zemlje. Možda je čak postojao život na Marsu prije nekoliko milijardi godina.

Kako znamo za Mars?

Mars je jedna od planeta koje je najlakše proučavati sa Zemlje. Prilično je blizu i, pošto je dalje od sunca od nas, lako ga je vidjeti na noćnom nebu. Svemirska sonda Mariner 4 bila je prva koja nam je donela slike Marsa izbliza 1965. godine. Od tada je nekoliko svemirskih sondi posjetilo Mars. Lenderi Viking 1, Viking 2 i Pathfinder sletjeli su na površinu Marsa i poslali nam slike površine. Takođe su analiziraliMarsovsko tlo. Mars će vjerovatno biti prva planeta na koju će čovjek zakoračiti.

Marsov rover Curiosity na površini planete.

Izvor: NASA .

Zabavne činjenice o planeti Mars

• Nazvana je po rimskom bogu rata. Grci su planetu zvali "Ares" po svojoj verziji boga rata.
• Dva mjeseca Marsa zovu se Fobos i Deimos.
• Pošto Mars nema okeane, on ima skoro istu kopnenu površinu kao i Zemlja.
• Drevni Egipćani su Mars zvali "Har dècher" što znači "crveni".
• Osoba od 100 funti na Zemlji bi težila oko 38 funti na Marsu.
• Neki naučnici vjeruju da je Mars nekada bio prekriven vodom.
• Mars je druga najmanja planeta u Sunčevom sistemu.

Rešite kviz od deset pitanja o ovoj stranici.

Još predmeta iz astronomije

Sunčev sistem

Sunce

Merkur

Venera

Zemlja

Mars

Jupiter

Saturn

Uran

Neptun

Pluton

Univerzum

Univerzum

Zvijezde

Galaksije

Crne rupe

Asteroidi

Meteori i komete

Sunčeve pjege i Sunčev vjetar

Sazviježđa

Sunčeve i d Pomračenje Mjeseca

Ostalo

Teleskopi

Astronauti

Vremenska linija istraživanja svemira

Svemirska trka

NuklearnaFusion

Astronomski pojmovnik

Nauka >> Fizika >> Astronomija